San za dobar dan

San je mentalna aktivnost za vrijeme spavanja.

San je jedan od blagoslova prirode.

Omogućava nam da se očistimo od nagomilanog životnog stresa prikupljenog u našoj svijesti.

Stres je taj koji sprečava naš mentalni i spiritualni razvoj.

Snove općenito možemo definirati kao “mentalno iskustvo koje nam se dešava tokom spavanja”.

Na osnovnom nivou, snovi uključuju vizualnu percepciju tokom spavanja. Slike koje vidimo u snu obično formiraju neku vrstu priče.

Detalji se u našem pamćenju mogu izgubiti, ali ove priče nude i nove informacije.

Oni mogu uključivati elemente koji su drugačiji od onoga što smo iskusili na javi.

Bizarni, nadrealni ili izrazito intenzivni snovi zapravo su vrlo rijetki.

Većina snova smještaju nas u normalne situacije.

Povezano sa ljudima sa kojima stupamo u interakciju na svakodnevnom nivou.

Takvi snovi izgledaju kao simulacija naših svakodnevnih života.

Tako većina sadržaja snova zapravo uključuje sve one brige koje imamo i kada smo u budnom stanju.

Najčešća emocija za vrijeme sanjanja je strah.

San može potaknuti i druge (negativne) emocije, kao što su ljutnja, gađenje, sram i slično.

Ovo su neke od najčešćih tema noćnih mora:

❊ Nalaženje u opasnosti
❊ Biti sam ili zarobljen
❊ Suočavanje sa silama prirode

Ovakvi snovi su uznemirujući najviše zbog toga što se čine vrlo realnim.

Onda kada se ispričaju, mogu postati čak još intenzivniji.

To jest, sjećanje na ružan san može nam obojiti čitav dan i uticati na naše raspoloženje.

Post čisti tijelo od nečistoća a zdravi san i meditacija čiste naš um.

Nakon otprilike 90 minuta spavanja prelazi se u prvu REM fazu.

Kod ove faze dolazi do brzog pokretanja očiju po čemu je ona i dobila ime (Rapid eye movement).

Oči se pokreću zbog mentalnih slika koje mozak obrađuje, a disanje i puls se također ubrzavaju.

Ako nekoga probudimo usred REM faze vjerojatno će nam reći da je upravo nešto sanjao, a najvjerojatnije će se i moći sjetiti snova.

REM faza privlači posebno zanimanje znanosti i još se naziva paradoksalno spavanje, zbog toga što se u nepravilnim razmacima pojavljuju alfa valovi kao kod budnog stanja svijesti.

Pretpostavlja se da svatko od nas ima oko 4 -6 REM faza tijekom spavanja.

Ako osoba ima loše navike spavanja, to može dovesti do raznih bolesti kao što su depresija, šizofrenija, razni hormonalni poremećaji itd.

Dokazano je da san…

poboljšava pamćenje, kreativnost i koordinaciju
utječe na zdravlje srca
važan je za mršavljenje
jača intelektualne i fizičke sposobnosti
potiče ljepotu i dugovječnost
štiti od depresije
jača imunitet

( za jak imunitet i vitamini su potrebni )

Snovi muškaraca i žena uglavnom se razlikuju.

Muškarci češće sanjaju kako provode vrijeme van kuće.

U snovima su aktivniji i često sanjaju strance, a u 70% slučajeva sanjaju o muškarcima.

Snovi žena su pak češće vezani za emotivne odnose s ljudima koje žena poznaje i voli .

Njihovi snovi su pozitivniji i ugodniji od muških .

Ženama je potrebno sat vremena sna više nego muškarcima, a manjak upravo tog jednog sata može biti jedan od uzročnika depresije.

Kvaliteta sna ovisi o fazi spavanja u kojoj sanjamo.

Tako se najdetaljniji i najpovezaniji snovi javljaju u REM fazi.

Snovi koji se javljaju tijekom najdubljeg sna vrlo su nepovezani i ponekad nisu ništa više od boje ili osjećaja.

Postoje i ljudi koji se boje spavanja i koji boluju od klinofobije – intenzivnog straha od odlaska u krevet .

Neki se boje samostalnog spavanja i noćnih mora, dok se neki pojedinci boje spavati jer misle da bi tako mogli utonuti u smrt.

Ljudi koji hrče ne sanjaju . Ili jedno ili drugo.

Izvor: Belosa 🌀 Info