Kava je ponovno zdrav napitak.

 

O podrijetlu imena “kava” postoji više različitih mišljenja i tumačenja.

 

Postoji legenda  koja kaže kako se jedan siromašni Arap na putu u Abesiniju sasvim slučajno zaustavio pored grma kave s namjerom da skuha rižu za večeru.

Na vatru je bacio i otrgnute grančice  grma kave čije su bobice počele ugodno mirisati. Pečena zrna privukla su mu pažnju pa ih je smrvio i ubacio u vodu.

Kada se vratio u Aden, mirisna zrna je poklonio  boležljivom muftiji koji je za održavanje zdravlja i ublažavanje boli koristio opijum.

Adenski muftija je počeo pripravljati piće od nepoznatih zrna, nakon čega se osjećao bolje.

Zrna, koja do tada nisu imala nikakvo ime, nazvao je “cahuha” što znači moć ili snaga.

 

Druga legenda kaže  da je neki pastir primijetio dobro raspoloženje svojih koza nakon što su najele plodova obližnjeg stabla. Osim raspoloženja, davale su i veći prinos mlijeka od koza koje nisu bile u blizini grma.

I ljudi su u početku kavu tako konzumirali; žvačući njezine bobice.

Danas se kava pije kao crna i bijela kava, cappuccino, macchiato, ledena kava, “šlagirana”, …

 Kada je i gdje skuhana  prva šalica kave, ostalo je nepoznato.

 

Iako se vjeruje se da su Arapi oguljena zrna kave počeli kuhati oko 1000. godine poslije Krista,
pisani tragovi potvrđuju da se kava upotrebljavala sredinom 15. stoljeća  kao napitak u islamskim tekijama Sufija u Jemenu u južnoj Arabiji.

Napitak kave nazivali su ”qahwa” što bi u prijevodu značilo “arabijsko vino” . U početku im je qahwa služila za potiskivanje pospanosti tijekom dugih religijskih obreda i molitvi.

Uz razne zabrane, Arapi su isušivali i prokuhavali zrna čineći ih tako neplodnima kako bi spriječili širenje kave izvan svoje regije. To je jedan od glavnih razloga zašto se sjeme kave nije raširilo izvan arapskog svijeta sve do pojave Indijca Babe Budana.

Vjeruje se da je on 1600. godine, vraćajući se s hodočašća iz Meke, prokrijumčario nekoliko plodnih zrna kave u platnenom pojasu kakvog Muslimani tradicionalno nose oko trbuha.

 

Blagodati kave  na naš organizam

 

Prethodne studije došle su  do  zaključaka o tome da kava smanjuje rizik od melanoma, srčanih bolesti, multiple skleroze, dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, raka prostate, Alzheimerove bolesti i boli u leđima povezane s dugotrajnim sjedenjem.

Ispijanje kave s kofeinom može smanjiti rizik od samoubojstva i kod muškaraca i kod žena za 50 posto.

Žene koje dnevno piju po nekoliko šalica kave s kofeinom imaju manji rizik od depresije od žena koje ne piju kavu uopće odnosno da žene koje piju dvije do tri šalice kave dnevno imaju 15 posto manji rizik od depresije, dok žene koje piju četiri i više šalica dnevno imaju čak 20 posto manji rizik.

Čini se da kava jako dobro djeluje u borbi protiv Alzheimerove bolesti .

Istraživači tvrde da ima takav učinak jer utječe na  formiranje veze moždanih stanica i stvaranju novih neurona.

Studije su pokazale su da muškarci koji piju šest šalica kave na dan imaju 60 posto manje izglede za razvoj opasnog raka prostate a da ispijanje jedne do tri šalice kave dnevno može smanjiti rizik od raka prostate za 30 posto.

Pijanje kave povezano je s nižim rizikom oboljevanja od dijabetisa tipa 2.

 Utvrdilo se da za svaku dodatnu šalicu koja se dnevno popije, osoba smanjuje rizik od oboljenja tog tipa dijabetisa za sedam posto. 

Kava skraćuje san .

Prethodne studije došle su također do  zaključaka o tome da kava smanjuje rizik od melanoma, srčanih bolesti, multiple skleroze, dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, raka prostate, Alzheimerove bolesti i boli u leđima povezane s dugotrajnim sjedenjem.

 

Za napitak vrhunskog okusa, preduvjet je kvalitetna kava .

 

 Postoje dvije vrste u svijetu koje se proizvode – arabica i robusta.

Arabica je skuplja za proizvodnju i ukusnija, a robusta ima jači okus.

Zrnca arabice imaju slađi, mekaniji okus sa tonovima šećera i voća .

Kiselost je viša što joj daje pomalo vinski okus, a to je odlika kave sa odličnom kiselosti.

Robusta ima jači okus  poput kikirikija. Ima i dva puta više kofeina od arabice.

Iako je robusta po kvaliteti iza arabice, kavoljupci je osobito cijene u šalici espressa zbog jake arome i dobre kreme.

Robusta raste na manjim visinama od arabice, otpornija je na vremenske prilike i bolesti, te proizvodi voće brže nego arabica kojoj treba nekoliko godina da sazrije. Uzgaja se u Africi i Indoneziji.

Arabica raste u Africi i Latinskoj Americi.

Robusta ima dva puta više kofeina.

Prosječna šalica robuste ima 232 do 800 miligrama kofeina, a arabice 84 do 580 miligrama.

Svijetlo, srednje ili tamno pržena zrnca imaju isti omjer kofeina.

Način pripreme kave u  lončiću (džezvi)

 

Za pripremu jedne šalice crne kave  potrebno je uliti 100 ml hladne vode u posudu za kuhanje.

Kada voda zavrije, maknuti posudu s grijaće ploče i uz lagano miješanje usuti 7 g kave (cca dvije vrhom pune čajne žličice) te dobro promiješati.

Vratiti posudu na vatru i lagano grijati do podizanja pjene.

Napitak ostaviti 3 do 5 minuta da se slegne talog.

Prije posluživanja lagano promiješati pjenu.

Način pripreme moka-kave

 

Ovisno o veličini moka-posude, uliti hladnu vodu do naznačene oznake (otvor na donjem dijelu posude).

Kavu rahlo usuti u za to predviđeno sito.

Kava se kuha na temperaturi vrenja do završetka ekstrakcije.

Potrebno je odmah nakon kuhanja maknuti moku s vatre radi očuvanja arome kave.

 

Način pripreme filter-kave

Za pripremu jedne šalice napitka potrebno je u aparat dozirati 7 g kave (cca dvije vrhom pune čajne žličice) i 125 ml vode te kuhati do završetka ekstrakcije.

Espresso

Da bi espresso  bio vrhunski , sve mora biti u pravim omjerima.

Važno je pravilno nabijanje mljevene kave, zatim  temperatura vode na 93 stupnja Celzijusa i da je kava samljevena točno kako treba.

Na vrhu šalice treba bi biti kremasti sloj, ne smije biti vodenast.

Boja  treba biti zlatno-smeđa a okus gorkast, ali ne previše gorak i nikako kiseo.

 

Optimalna količina  kave je do tri šalice dnevno.