Deprecated: The $control_id argument is deprecated since version 3.5.0! in /home/sucectim/public_html/wp-content/plugins/elementor/modules/dev-tools/deprecation.php on line 304

Deprecated: The $control_id argument is deprecated since version 3.5.0! in /home/sucectim/public_html/wp-content/plugins/elementor/modules/dev-tools/deprecation.php on line 304

Deprecated: The $control_id argument is deprecated since version 3.5.0! in /home/sucectim/public_html/wp-content/plugins/elementor/modules/dev-tools/deprecation.php on line 304

Deprecated: The $control_id argument is deprecated since version 3.5.0! in /home/sucectim/public_html/wp-content/plugins/elementor/modules/dev-tools/deprecation.php on line 304
EMOCIJE I NJIHOVO IZRAŽAVANJE - Emocije i njihovo izražavanje

EMOCIJE I NJIHOVO IZRAŽAVANJE

Osjećaj ili emocija naziv je za ljudsku reakciju na neki događaj.

 

Emocije su ‘glas naše podsvijesti’, dio nas koji je najbliži našem izvornom biću.

Sposobnost kontrole emocija je najvažniji dio osobnog rasta svake osobe.

Osobe koje iskreno pokazuju svoje emocije su  su indigo djeca !

Može se reći da je čovjek istinski odrastao tek kada može svoje osjećaje držati pod kontrolom.

Ako postoji konflikt između racionalnog razmišljanja i emocija – pod uvjetom da se radi o zdravim emocijama –  većinom uvijek su emocije u pravu.


Emocije mogu biti vrlo snažne.

 

One utječu na ono što mislimo i ono što radimo.

Neki stručnjaci sada smatraju da su sposobnost vladanja emocijama te umijeće ophođenja s drugima važniji od same inteligencije.

Osjećaji nam šalju poruke o tome kako onaj najdublji, istinski dio nas doživljava sve što se događa.

Emocije će registrirati daleko više karakteristika druge osobe nego što vaš um primijeti, definira ili čuje.

One će na vrlo obuhvatan način percipirati neverbalni govor druge osobe i stvoriti cjelovitu sliku.

Da bi netko mogao kontrolirati emocije, najprije mora naučiti kontrolirati misli.

Negativno razmišljanje može nam oduzeti snagu koja nam je potrebna da bismo kontrolirali osjećaje

Svaka emocija nosi nam važnu poruku:

na primjer : ljutnja, pokušaj je da obranimo sebe, druge osobe ili vrijednosti koje su nam važne;

strah je prirodna emocija koja upozorava na neku vrstu osjećaja ugroženosti,

tuga nam šalje poruku o tome što nam je istinski važno, a nedostaje u našem životu;

ljubomora govori o osjećaju sumnje u svoju vrijednost, što znači da je samo površinska emocija i da je treba istražiti..


Svaka “kronična” negativna emocija na neki način ukazuje na neko ograničavajuće uvjerenje.

 

Da bismo vratili naše izvorne kvalitete, najbrži i osnovni način je suočiti se s emocijom i istražiti je.

Gnjev je još jedna emocija koju je vrlo teško kontrolirati.

Do sada se u psihologiji vjerovalo da postoje  šest temeljnih ljudskih emocija :

sreća, tuga, ljutnja, strah, iznenađenje i gađenje.

Te emocije izražava svaka osoba na ovome svijetu s istom dramatičnom i facijalnom ekspresijom.

Moderno doba obilježavaju emocije poput srama, dosade, depresije, ljubomore i ljubavi.

 

Ali postoji još pet emocija čije značenje postaje sve relevantnije u današnjem društvu.

Prva od njih je ushit.

Ova emocija se smatra univerzalnom .

Neki smatraju da nas ushit čini plemenitijima prema drugima, te da potiče ljude na dodirivanje, grljenje, otvorenost i povjerenje.

 Druga je Interes/zainteresiranost 

Svrha ove emocije je ta da motivira ljude da uče, ne zbog novca ili ispita, već zbog sebe.

Interes motivira ljude da povećavaju svoje znanje zbog toga što to uistinu žele.

Treća  je zahvalnost.

Zahvalnost motivira ljude na akciju.

Ona potiče ljude da uzvrate ljubaznu gestu. Također, parove koji žive skupa čini bliskijima.

Četvrta je ponos.

Iako se ova emocija smatra arogantnom, ona može biti i plemenita.

Arogantna verzija ponosa odnosi se na agresivnost i umišljenost, a ona plemenita na prestiž.

Peta je zbunjenost.

Preko zbunjenosti mozak nas upozorava da način na koji razmišljamo ne funkcionira .

Ova emocija nas motivira da preusmjerimo svoju pozornost ili promijenimo strategiju putem koje učimo.
Izvor: Ivan Kunješić

Komentiranje je zatvoreno.