ALERGIJA I DRUŠTVENI ŽIVOT
Alergija i društveni život često su u neizbježnoj simbiozi.
Alergija je pretjerana reakcija vlastitog imunog (obrambenog) sustava, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica.
Kod alergičnih osoba imuni sustav reagira pretjerano kao da je posrijedi infekcija te tako nastaju simptomi .
Osobe koje nisu alergične, imuni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima.
Alergija je prekomjerna reakcija organizma na alergene pa makar i u minimalnoj koncentraciji .
Alergija je posljedica sve stresnijeg načina života, nekvalitetne promjene u prehrani i sastavu hrane, porastu zagađenja okoliša ali i globalne klimatske promjene.
Često je podcijenjena kao “bolest koja nije ozbiljna“, no zapravo značajno utječe na kvalitetu života.
Simptomi koji prate alergiju ozbiljno narušavaju svakodnevno funkcioniranje, vrlo utječu na ukupno psihofizičko stanje, pa i na obiteljski i društveni život.
Najčešći uzroci alergija su pelud biljaka, hrana, životinjska dlaka, prašina i grinje
Iako treba uvažiti vrijednost konvencionalnalnog pristupa zdravlju i konvencionalnih oblika terapije, treba istaknuti činjenicu kako lijekovi za alergiju poput antihistaminika samo uklanjaju neugodne simptome, no nipošto neće izliječiti nekoga a uz njih često idu i neugodne nuspojave.
Svaka osoba ima jedinstvenu biokemijsku individualnost,i važno je da se kod svake osobe ponaosob otkrije njegov razlog tj. faktori koji su doveli do pojave alergija.
Znači treba prvo utvrditi uzroke, a zatim individualno nadoknaditi ono što baš tom organizmu nedostaje ili treba za oporavak.
Kihanje, kašljanje, šmrcanje i neobjašnjivi kožni osipi koji ne prolaze ili se učestalo pojavljuju najčešći su simptomi alergija.
Jedna od teza znanstvenika je da na češću pojavu alergija utječu previše sterilni životni uvjeti, izloženost raznim kemikalijama te premalo boravka u prirodi.
Definitivna potvrda dobiva se alergijskim testiranjem kože, a najbolji mogući savjet je izbjegavanje alergena u mjeri u kojoj je to moguće.
Osim genetskih predispozicija na razvijanje alergija itekako utječe i imunološki sustav.
Glavni razlog alergijskih reakcija oslabljen je imunitet, ali i genetski kod.
Međutim, ono što u moderno vrijeme itekako utječe na povećan broj ljudi sklonih alergijama svakako je i sve viši životni standard.
Na genetiku čovjek ne može utjecati.
Međutim, na ono što unosi organizam itekako može.
Iako postaje sve veći problem odabir pravih kvalitetnih namirnica, trebamo moći odabrati ono što je prirodno i zdravo.
Nikad nije bilo lakše dovesti imunološki sustav do stanja pretjerane osjetljivost nego u današnje doba.
Što je dobra prevencija peludnih alergija?
Najbolja priprema, a ujedno i doživotna prevencija tj.izlječenje je otkriti uzrok ili uzroke koji će nam otkriti kako je nastala alergija .
Nasljeđe i genetska predispozicija se možda neće moći promjeniti, no detoksikacija, spomenuto individualno unaprjeđenje prehrane, uvođenje određenih biljaka i njihovih ekstrakata mogu donijeti nevjerojatne rezultate u smanjenju simptoma. Naravno poželjna je konzultacija s liječnikom.
Svakako kontakt s poznatim alergenima treba svesti na najmanju moguću mjeru.
Unos svježeg voća i povrća i namirnica bogatih nutrijentima i raznih boja treba povećati, a rafiniranu, nutritivno siromašnu hranu i alkohol koji su veliki stres za tijelo treba izbjegavati.
Treba biti svjestan važnosti crijevne flore i njenog utjecaja na imunitet i ako bi trebalo izdvojiti samo jedan suplement , to bi uvijek bio dobar probiotik.
Liječenje :
Tijekom sezona alergija uzimajte vitamin C, kalcij i cink.
Kalcij ublažava alergijske reakcije regulirajući propusnost krvnih žila.
Vitamin C snižava razinu histamina, a cink jača imunološki sustav.
Pomoći će i prirodni sastojci poput češnjaka, crvenog luka, rajčica, probiotika te ribe i orašasti plodovi.
Za ublažavanje astme preporučuje se uzimati ulje crnog kima.
Važno je povećati unos tekućine u organizam za vrijeme alergijske reakcije
Neželjene reakcije na hranu mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: toksične i netoksične reakcije.
Toksične reakcije javljaju se kod osoba koje pojede određenu količinu hrane zaražene bakterijama ili toksinima.
Netoksične reakcije javljaju se kod preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske (imunološki mehanizmi) i nealergijske (reakcije nepodnošenja) koje nisu uzrokovane imunološkim mehanizmima.
Alergijske reakcije na hranu mogu se podijeliti u reakcije koje su poput većine alergijskih bolesti posredovane IgE-protutijelima te one koje to nisu.
i vrlo su raznolike.
Mogu uzrokovati sustavne reakcije opasne po život (anafilaktički šok) ili zahvatiti jedan ili više organskih sustava. Najčešće su kožne reakcije (urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis).
Često se alergija na hranu očituje samo tzv. oralnim alergijskim sindromom, odnosno osjećajem pečenja ili svrbeža jezika, otokom jezika, usnica, nepca ili ždrijela.
Simptomi alergija na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev
Zahvaćenost dišnog sustava može se očitovati simptomima astme i alergijskog rinitisa.
Alergija na hranu koja nije posredovana IgE-protutijelima može se očitovati posebnim kliničkim stanjima koji zahtijevaju pažljivu bolničku obradu npr alergijski eozifilni gastroenteritis .
Alergija na pelud
Koncentracija peludi u zraku najveća je rano ujutro, a alergijski su simptomi jači za sunčanih i vjetrovitih dana. Ako ne morate , nemojte izlaziti iz kuće za vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku.
Pelud se osobito lijepi za potplate pa je obvezno izuti obuću vani.
Umjesto na zraku rublje za sezone peludnih alergija sušite u zatvorenom prostoru.
Barem dva puta na tjedan brišite prašinu.
Alergija na životinjsku dlaku
Alergija može biti izazvana i životinjskom dlakom, no stvarni okidač alergija je životinjska prhut kao i izlučevine životinja te perje i izmet.
Ljudi koji imaju ljubimce trebali bi u domu imati što manje tepiha, jer se tamo najčešće zadržavaju alergeni.
Alergija na hranu
Mlijeko, školjke, jaja i orašasti plodovi su najčešće namirnice za koje se zna da im je uzrok alergija.
Alergijske reakcije se obično javljaju u roku od nekoliko minuta od jela.
Izbjegavajte sve namirnice na koje ste alergični te redovito provjeravajte sastojke na deklaracijama.
Alergija na ubod insekta
Ljudi koji su alergični na ubode mogu imati ozbiljne ili čak i po život opasne reakcije.
Simptomi uključuju opsežnu oteklinu i crvenilo od uboda ili ugriza koji može trajati tjedan dana ili više, mučninu, umor, kao i povišenu temperaturu.
U rijetkim slučajevima ubodi insekata mogu uzrokovati teške reakcije, a simptomi su teško disanje, oticanje vrata i lica, svrbež, nagli pad krvnog tlaka i ubrzan puls
. Ako ste ozbiljno alergični, trebali biste dobiti injekciju epinefrina odmah nakon uboda.
Alergija na grinje
Grinje su mikroskopski sitne životinjice koje žive u sagovima, jastucima, madracima i tapeciranom pokućstvu, u zavjesama te plišanim životinjama.
Lako se razmnožavaju na toplim i vlažnim mjestima.
Najvažnije je ukloniti grinje iz kreveta, a posteljinu iskuhavati.
Dobro rješenje je i antialergijski madrac koji onemogućuje nakupljanje grinja.
Komentiranje je zatvoreno.